'Dosje Jarak', novi dokumentarni serijal koji otvara najteže zločine hrvatske povijesti, na male ekrane stiže ovoga tjedna. Prvi dio priče o ubojstvima Ive Pukanića i Nike Franjića gledatelji RTL-a mogu pogledati u četvrtak, 2. studenog od 22.30 sati. Dan ranije, gledatelji mogu Dosje Jarak' pogledati ekskluzivno na platformi Voyo.

Projekt je to na kojem je mala ekipa RTL-ovih genijalaca radila punih 14 mjeseci, a oni su nam otkrili što je sve bilo potrebno da gledatelji na koncu dobiju vrhunski televizijski proizvod čije je temelje postavilo pravo istraživačko novinarstvo.

Prva sezona serijala donosi četiri epizode koje redom tematiziraju ubojstva Ive Pukanića i Nike Franjića, zatim ubojstvo Ivane Hodak te masakr Ivana Koradea.

Puno rada, prijeđenih kilometara, emotivnih intervjua i sjedenja u montaži je iza ekipe koja je na samo jednoj epizodi radila mjesecima.

Projekt autorski potpisuju Andrija Jarak koji je preuzeo i voditeljsku ulogu te Dario Todorović kao scenarist i redatelj. Istraživački dio posla odradila je iskusna RTL-ova reporterka Marijana Čikić, a direktor fotografije i glavni snimatelj je Lutvo Mekić. Drugi snimatelj je Petar Janjić, za grafički dizajn pobrinuo se Ivan Bajt, a Rudolf Sačer je majstor tona. Kao asistent produkcije radio je Renato Masić, a bilo je više producenata koji su se izmjenjivali, od Lucije Mrgudić, Karle Vidović, Mire Lujića do Alise Erceg. U jedinstvenu cjelinu Dosje Jarak' je složila montažerka Ivana Rogić.

Nakon prvotne ideje i koncepta, uslijedilo je pravo kreativno ludilo, priznala nam je istraživačka novinarka Marijana Čikić.

"Što se istraživačkog dijela tiče, to su posjeti sudovima, uvidi u spis, telefonski razgovori s ogromnim brojem potencijalnih sugovornika, odvjetnika, kriminalista, pa čak i kriminalaca. Guglanje, provjeravanje informacija, gledanje postojećih video materijala, razgovor s kolegama, traženje materijala diljem Balkana", otkrila nam je.

Nakon toga je uslijedilo traženje lokacija za snimanje intervjua pa pregledi terena. Serijal je rađen po najvišim produkcijskim standardima, a snimanja su znala trajati i po 12 sati. Prva epizoda snimala se na više lokacija u Zagrebu, između ostaloga i na parkiralištu u centru grada gdje se dogodila eksplozija koja je ubila Pukanića i Franjića prije 15 godina, ali i na grobu Ive Pukanića.

Nakon istraživanja i snimanja, dani u montaži znali bi trajati i po 8 ili 10 sati.

"Andrija Jarak je odradio puno razgovora s ljudima, dobivao puno informacija i odrađivao puno sastanaka. Ja sam to sve što smo dobili morao uobličiti u priču koja će ljudima biti zanimljiva, laka za pratiti i dinamična. Marijana Čikić je kopala i zvala i zabila se u arhivu. Primjera radi, kada je bila na Županijskom sudu i kada su joj donijeli spis o ubojstvu, to je bila hrpa papira. Morala je zaroniti u to, da ne bi nešto propustila, to je ogroman posao", otkrio je za RTL.hr Dario Todorović, iskusno RTL-ovo lice koje gledatelji pamte iz brojnih RTL-ovih informativnih emisija, ali i kao autora specijala o Filipu Zavadlavu, trostrukom ubojici iz Splita.

Tijekom rada na serijalu, ni jedan dan nije bio isti. Bilo je dana kada su najmanje vremena provodili u redakciji, a dosta su radili i od kuće.

"Ja bih, recimo, došla doma sa suda s isprintanih 900 stranica spisa koje bih čitala, podcrtavala, izvlačila danima. Uvijek te strah da ne propustiš nešto važno. Ali, ono što je meni bilo važno je da sam morala sve to imati u glavi, moralo mi je sjesti tako da mogu suvereno baratati svim tim informacijama", objašnjava Čikić koja je naposljetku iščitala više tisuća stranica spisa.

Kolika je to zaista bila količina materijala govori i činjenica da su tjedni bili potrebni samo da se to sve prolista. Radeći na slučaju Čikić je savladala tehniku brzog čitanja i skenirala sve što je mislila da je važno u spisima.

Serijal donosi emotivne ispovijesti sugovornika koji su na ovaj ili onaj način izravno pogođeni tragedijama koje obrađuju. Prvi put je o ubojstvu svoga oca progovorila Sara Pukanić, kći osnivača Nacionala.

"Kad sam se prvi put išao naći s njom na kavi, nije bilo lako. Vidio sam da je povučenija, plašljivija i da ima veliku traumu. Ali stvorili smo dobar odnos gdje je vidjela da nam može vjerovati i da želimo ispričati tu priču na ljudski način", prisjetio se Todorović.

Tijekom rada na prvoj epizodi, najemotivnije je za njegovu kolegicu Čikić bilo upravo snimanje kćeri poginulog novinara.

"Kroz razgovor s njom shvatila sam da je neke dijelove tog samog čina potisnula. Ona nije znala tko je tko u toj kriminalnoj hijerarhiji. Ispitivala me tko je gdje stajao, tko je dovezao bombu, što su ostali radili. Tek sad je, nakon 15 godina, bila spremna čuti te detalje", dodala je Čikić.

True crime izuzetno je popularan žanr ne samo kod nas, već i u ostatku svijeta, a oni najuspješniji primjeri ovog formata imaju nešto zajedničko - drugačiji su. Upravo je taj dašak originalnosti bila nit vodilja kod stvaranja 'Dosjea Jarak'.

"U ovakvim formatima uvijek ljudi pričaju svoju priču i neutralno je. Nema netko tko vodi kroz sve to. Bio je izazov iz nule stvoriti novi koncept i osmisliti kako ćemo Andriju ugraditi da je jasno da je on taj koji vodi, a da ne uzme fokus sa sugovornika. Zato smo odabrali neke nekonvencionalne stvari. U intervjuima koji su rađeni s četiri kamere, nema jedna koja gleda njega u lice što bi svi očekivali na prvu. Ima jedan kadar gdje se vidi njegova glava s leđa, osjeća se njegovo prisustvo, ali ne oduzima fokus sa sugovornika", objasnio je Todorović.

S druge strane bilo je i onih do kojih su pokušavali doći na sve načine, ali nisu uspjeli.

"Primjerice, Milenko Kuzmanović. To je čovjek kojem se također sudilo kao članu kriminalne skupine koja je ubila Pukanića i Franjića. Čovjeka je sud u Beogradu oslobodio svake krivnje, ali ne i povezanosti s ostalima koji su osuđeni. I u potrazi za informacijama, detaljima, ljudima, naletjela sam na članke o 'heroju Milenku' koji je spasio gospođu Milicu i njezina dva sina. Uz to se još bavi očuvanjem tradicije i vodi neko folklorno društvo u Beogradu. Bila sam sigurna da je riječ o nekom drugom čovjeku istog imena, ali na kraju – to je bio isti Milenko koji je stupce crne kronike zamijenio onima iz kulture i vijesti", prepričava nam Čikić.

Na prvu ih nije odbio, tražio je da razmisli nakon čega se jednostavno prestao javljati.

Osim u Zagrebu, prvu epizodu su snimali u Velikoj Gorici i Bošnjacima, odakle je Niko Franjić. Tamo su razgovarali s njegovim mlađim bratom Antunom.

"Kad ispred sebe imate vrijednog, poštenog čovjeka iz Slavonije, koji se cijelo vrijeme trudi ostati jak, a knedla mu stoji u grlu i na sve moguće načine je stišće da se ne rasplače pred kamerom, onda zapravo vas rasplače. Neizmjerno nam je žao što Antun Franjić nije doživio vidjeti što smo napravili. Preminuo

je 30.10., tri dana prije samog emitiranja. Cijeli tim izražava iskrenu sućut obitelji", otkrila nam je istraživačka novinarka koja je na RTL-u već punih 13 godina.

U drugom nastavku potegnuli su i izvan granica Lijepe Naše te dio materijala i intervjua snimali i u Crnoj Gori.

Dosje Jarak' donosi detalje zamršenih slagalica, a hoće li ih Jarkova ekipa razmrsiti gledatelji će uskoro saznati. Dokumentarni serijal 'Dosje Jarak' s prikazivanjem na RTL-u kreće u četvrtak od 22.30 sati. Prvu epizodu gledatelji će ekskluzivno moći pogledati 1. studenog na platformi Voyo.