Ostalo

Dunja Mazzocco Drvar o zagađenju okoliša: 'Mikroplastika je prisutna svuda, čak i u ribi koju jedemo'

Posljednjih pet godina najtoplije su od kad postoje sustavna mjerenja. Klimatske promjene posebno su opasne u Pakistanu gdje su prošlo proljeće dosegnute temperature od 51 stupnja

Ida Hamer
05.06.2023 22:55

Kišoviti Zagreb početkom lipnja dokaz je da je klima postala nepredvidiva.

"Ja imam 72 godine i nikad nisam doživjela ovako u ljeto", govori Nana iz Zagreba.

"Ekstremi su uvijek bili prisutni. Sigurno da mi štetimo s industrijom i automobilima", govori Alojz iz Zagreba.

Iako ih možda još nismo svi svjesni, klimatske promjene se događaju - i za njih su najviše odgovorne ljudske aktivnosti.

Konkretno u Hrvatskoj njihovi najveći uzroci su sagorijevanje goriva, industrijski procesi, poljoprivreda i otpad. Mnogi čimbenici poput ovih dovode do zagrijavanja zemlje. Jedan švicarski institut objavio je da je Zagreb treći grad po ugrozi od toplinskih valova. Temperatura raste, raste i razina mora - u mediteranskom bazenu i 20 posto brže od globalnog prosjeka.

"Na to se onda dodaju svi drugi efekti, u našem malom moru znamo ciklone koje nam dođu, oluje koje nose velike valove koji su posljedice pa tada imamo poplavljivanja obalnih područja koja su značajno veća i opasnija nego što su bila prije", rekla je Dunja Mazzocco Drvar , ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti.

Posljednjih pet godina najtoplije su od kad postoje sustavna mjerenja. Klimatske promjene posebno su opasne u Pakistanu gdje su prošlo proljeće dosegnute temperature od 51 stupnja.

A tu je i plastika. Problem koji guši svaki kutak svijeta. Zabrinjavajuće je, ako se ništa ne promijeni, do 2050. u vodama će je biti više nego ribe. Godišnje se proizvede 450 milijuna tona plastike - u 10 godina taj se problem udvostručio. Nevidljiva golim okom prijeti mikroplastika.

"Mikroplastika je prisutna sada svuda. Pronađena je već i u ribi koju jedemo čak i u nekim dijelovima naših organizama gdje se desetljećima taloži tako da, svakako je jedan problem čiju ćemo reperkusiju vidjeti tek u sljedećem razdoblju", govori Mazzocco Drvar.

Zemlja postaje poput velikog odlagališta otpada. A žrtve postajemo svi. Zbog gutanja plastike ili zbog toga što se u nju zapetljaju, godišnje umire oko 100 tisuća morskih sisavaca. Ali i druge životinje. Aktivisti u Libanonu zato upozoravaju slikovito - s morskom kornjačom napravljenom od plastike.

"Morske kornjače su pred izumiranjem i ubijamo ih mi. Umiru zbog onečišćenja plastičnim vrećicama i smećem koje ljudi bacaju u more", govori Caroline Chaptini Makhlouf, libanonska aktivistica za okoliš.

Ako se ne djeluje brzo bit će sve manje prizora čistog, a sve više prizora zagađenog mora.