Tesarski poslovi bili su: izrada pribora za jelo i tanjura, izrada namještaja, izrada bačvi, izrada držala za oruđa, izrada držala za oružja, izrada lukova i strijela, izrada vjedara, izrada dasaka i greda za obnovu dvorca ili gradnju kapele, kule i slično, izrada drvenih ukrasa s motivima pletera i natpisima na glagoljici i latinskom jeziku. U tesarski dio posla spadala je i nabava drva u šumi, od obaranja pa do obrade, izvlačenja i pripreme drvne građe za različite potrebe.

Tesarstvo je bilo iznimno bitno za starohrvatsku populaciju. S obzirom da je većina građevina bila od drveta, kao i većina namještaja, oruđa i gotovo svih uporabnih predmeta, možemo pretpostaviti da su gotovo svi muškarci u nekoj mjeri vladali ovom vještinom. Osnovni alat bila je željezna sjekira. Postojalo je nekoliko tipova sjekira, od univerzalnih kojima se moglo sjeći i cijepati drva, do posebnih sjekira za uklanjanje kore i grančica i za tesanje greda. Sve su sjekire mogle biti korištene u borbi, ali su se ipak izdvajali određeni tipovi koje nazivamo bojnim sjekirama, iako su i one vjerojatno bile korištene i kao oruđe.

Od ostalog tesarskog alata tu su bili pile, dlijeta i klinovi. Veća debla mogla su biti obarana uz pomoć kontrolirane vatre i udaranja sjekirom. Kada bi ih se oborilo i okrajčilo, mogla su biti rezana na željenu duljinu, tada su mogla biti prevučena preko jame u kojoj se nalazila drvena konstrukcija i gdje je dvoje ljudi - jedna osoba na deblu, druga u jami - moglo rezati daske ili prirediti gredu. Od manjih debala grede su se tesale posebnim sjekirama.

Osim za građevinski materijal, od drveta su izrađivani i posuđe i pribor za jelo, posude za čuvanje hrane, burad, lopate i aršovi ili kopačice, stolovi, stolice, kreveti, vrata...