Da živimo u zemlji s mnogo nelogičnosti, vidljivo je u mnogim segmentima društva. A jedna od nelogičnosti koja sasvim opravdano izaziva snažne reakcije je podatak o količini hrane koja se baca u Hrvatskoj.  U zemlji gdje, prema službenim statistikama, gotovo svaki peti stanovnik živi pod rizikom od siromaštva, građani još uvijek nisu dovoljno informirani i educirani o tome kako bi, primjenom principa protiv bacanja hrane, mogli uštedjeti značajna sredstva. Umjesto toga, velika količina jestive hrane i dalje se baca. Situacija zaista jest paradoksalna jer dobar dio građanstva baca savršeno dobru hranu, a količina hrane koju bacamo osjetno premašuje prosjek Europske unije. Istraživanja Eurostata u Hrvatskoj je 2020. godine zabilježilo 286,3 milijuna kilograma bačene hrane, a od te brojke, čak 76 posto dolazi iz kućanstava, dok prosjek na razini EU iznosi 53 posto.

Potaknuti zabrinjavajućim trendovima i statistikama, Dukat je proveo istraživanje koje je pokazalo kako u Hrvatskoj najviše bacamo savršeno dobru hranu, i to ostatke gotovih obroka  i to čini 51 posto građana, kruh i peciva baca njih 46 posto, a voće i povrće baca svaki četvrti ispitanik.

Umirovljenici najpametniji 

Isto istraživanje otkrilo je da se u svakom desetom kućanstvu hrana u Hrvatskoj se baca vrlo često, i to najviše mladi od 18 do 29 godina starosti (16 posto) te obitelji s djecom (13 posto). S druge strane, svega manje od četvrtine građana hranu ne baca nikad ili gotovo nikad, a u ovoj dobroj praksi prednjače građani od 50 do 65 godina (37 posto) i osobe koje žive same u kućanstvu (34 posto).

Svi ti šokantni podaci otkrili su još jednu zabrinjavajuću istinu, a to je da u Hrvatskoj mnogo ljudi nije svjesno kolike količine hrane bacaju, a mnogo njih zapravo nije svjesno da je riječ o hrani koja se još uvijek može iskoristiti i pretvoriti u hranjive i zdrave obroke. Kako to često biva, u pozadini je nedostatak informacija pa je tako istraživanje pokazalo da čak 60 posto ispitanika ustvari ne zna razliku između oznaka Najbolje upotrijebiti do i Upotrijebiti do i to je zasigurno jedan od razloga zbog kojeg se nepotrebno baca hrana.

Naime, od sudionika u istraživanju, na pitanje zašto bacaju hranu čak 20 posto njih je odgovorilo da hranu baca ako je prošao datum koji stoji uz oznaku "upotrijebiti do", dok je čak 14 posto izjavilo da hranu baca čak i ako je prošao datum koji stoji uz oznaku "najbolje upotrijebiti do". Naime, mnogo ljudi jednostavno je zna da se oznaka najbolje upotrijebiti do" odnosi na kvalitetu proizvoda i da je ta hrana sigurna za konzumaciju i nakon datuma naznačenog na pakiranju.

Hrana se ne baca!

Nerijetko, razlog za bacanje hrane zna biti i nemar. Najčešći je razlog neplanska i prekomjerna kupnja, kada ljudi kupe previše hrane i zaborave na nju. Tako je čak 44 posto ispitanika kazalo da je razlog za bacanje hrane to što je zaboravio ili zaboravila na tu hranu pa joj je istekao rok trajanja, a kod 20 posto ispitanika razlog je bio neispravno skladištenje ili čuvanje hrane. Drugim riječima, ovdje je ponovno najčešći razlog neplanska i prekomjerna kupnja. 

Svi ovi zabrinjavajući podaci koje je rasvijetlilo spomenuto istraživanje Dukata bili su podloga za najveći food waste projekt u zemlji "Hrana se ne baca" u okviru kojeg se građane informira, osviještava i potiče na promjenu odnosa prema hrani. Dodatno, uz temeljitu promjenu i odgovornije ponašanje prema hrani, istovremeno se odgovornije ponašamo prema klimi i svijetu koji nas okružuje, a istodobno štedimo vlastiti novac, a sve bi to trebali biti snažni motivi za promjenu ponašanja.

Na internetskoj stranici "Hrana se ne baca" mogu se pronaći savjeti i trikovi koji nam mogu pomoći da bolje i pametnije planiramo nabavke namirnica i pripremu obroka kako bismo bacanje hrane sveli na minimum.

Dukat je u okviru projekta "Hrana se ne baca", a ususret Međunarodnom danu svjesnosti o gubitku i bacanju hrane pripremio poučni i zanimljivi interaktivni kviz "Do posljednje mrvice" na kojem možete provjeriti svoje znanje o odgovornom postupanju prema hrani, ali i osvojiti korisnu i održivu nagradu - pamučnu rolu premazanu pčelinjim voskom za višekratno zamatanje hrane. 

Svakako bi bilo dobro da prije nego što zaigrate kviz temeljito prođete sav ostali zanimljivi edukativni sadržaj na stranici i tako se podsjetili nekih korisnih stvari koji se tiču odgovornog odnosa prema hrani, ali i naučili neke nove. 

Riješite kviz i provjerite svoje znanje

Kroz projekt "Hrana se ne baca" Dukat je od prošle godine pokrenuo niz aktivnosti kojima se nastoji doprijeti do što šireg kruga ljudi, stoga su prošle godine organizirali i niz projekcija nagrađivanog dokumentarnog filma "Just eat it – a food waste story" koji se bavi problemom prekomjernog bacanja hrane i preispituje odnos suvremenog društva prema hrani, a projekcije filma su organizirane u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Karlovcu i Bjelovaru.

Ako se i sami pronalazite u ovim brojkama i svjesni ste da ima prostora za napredak i odgovornije ponašanje prema hrani, posjetite internetsku stranicu "Hrana se ne baca", inspirirajte se izvrsnim savjetima i trikovima i riješite kviz "Do posljednje mrvice" unaprijedite svoj odnos prema hrani i osvojite nagrade koje će vam u tome pomoći!

Sadržaj je nastao u suradnji s partnerom Dukat.